Cooltura - Knjigofil

Najstarija ljubavna pjesma

U gradu Nippuru (današnji grad Nuffar u pokrajini Afak, Irak) 1880. godine je iskopana glinena pločica s natpisom na klinastom pismu, za koji se smatra da je najstarija ljubavna pjesma na svijetu.

Grad Nippur je postojao prije 4000 godina (bronzano doba) u drevnom sumerskom carstvu. Nippurski dvorac i tvrđava su bili locirani oko 600 milja južno od Bagdada a arheolozi su upravo na tom području otkrili stotine glinenih pločica sa drevnim tekstovima.

Na jednoj od njih, označenoj kao broj „2461“, uklesana je pomenuta ljubavna pjesma koja se danas se čuva u Istambulskom arheološkom muzeju. Klinasto pismo čine znaci u obliku klinova i zareza, a njime se pisalo tako što su se znaci uz pomoć zaoštrenog štapića urezivali na vlažnoj glini.

Važna je činjenica i to da je upravo sumersko klinasto pismo najstariji oblik pisma (uz egipatske hijeroglife), a nastalo je izmeÄ‘u 3500. i 3100. god. p.n.e., razvivši se iz prethodnog piktografskog pisma. Pored Sumera, upotrebljvali su ga i Babilonci, Asirci i Hetiti, a dešifrovano je tek u 19. stoljeću. 

Po prvobitnim tumačenjima natpisa iz Nippura, smatralo se da je pjesmu napisao muškarac koji je bio očajno zaljubljen u bogatu princezu. MeÄ‘utim, to tumačenje se ubrzo pokazalo pogrešnim. Riječ je o veoma odvažnoj baladi u kojoj svećenica ispovijeda svoju ljubav za tadašnjeg sumerskog kralja Su-Sina:

 

„Mladoženjo, drag mome srcu,
velika je tvoja ljepota, slatka poput meda,
ti lave, koji si drag mom srcu,
velika je tvoja ljepota, slatka kao med.

Osvojio si me, učinio da pred tobom treperim,
mladoženjo, koji ćeš me odvesti u svoju postelju,
osvojio si me, učinio da pred tobom treperim,
ti lave, koji ćeš me odvesti u svoju postelju.

Mladoženjo, dozvoli da te milujem,
moje dragocjeno milovanje je slađe od meda,
u tvojoj postelji, ispunjenoj medom,
pusti da uživam u tvojoj velikoj ljepoti,
lave, pusti da te milujem,
moje dragocjeno milovanje slađe je od meda.

Mladoženjo, od mene si dobio užitak,
ako kažeš mojoj majci, poslužit će ti delicije,
ako kažeš mom ocu, donijet će ti darove.

Tvoj duh, znam kako da ga razveselim,
mladoženjo, spavaj u našoj kući do zore,
tvoje srce, znam gdje da zadovoljim tvoje srce,
lave, spavaj u našoj kući sve do zore.

Ti, zato jer me voliš,
dopusti mi molitvu za tvojim milovanjem,
moj vrhovni bože, moj zaštitniče,
moj Su-Sinu, koji čuvaš Enlilovo srce,
dopusti moju molitvu za tvojim milovanjem.“

U skladu sa sumerskom tradicijom, u pjesmi svećenica predstavlja Innanu, kraljicu nebesa i boginju ljubavi i plodnosti, a kralj predstavlja Dumuzija, boga pastira, u predvečerje njihovog sjedinjenja. Pjesma je stoga poznata i kao „himna ljubavi Innane i Dumuzija“. Boginju Inanu su Babilonci nazivali Ištar, a Feničani Astarta. Kasnije je nasljeÄ‘uju grčka Demetra i rimska Dijana, takoÄ‘er boginje plodnosti, lova, životinja i usjeva.

Muazzez Hilmiye Cig, uvažena turska historičarka, ističe fascinantan sumerski doživljaj ljubavi koji je potpuno isključivao seksualne tabue, a  temeljio se na uvjerenju da samo ljubav i strast mogu ljudima donijeti plodnost, slavu i zadovoljstvo.

Sumerska kultura poznata je, izmeÄ‘u ostalog, i po vjerovanju da je sjedinjenje kralja i svećenice način da se poveća plodnost usjeva, a samim tim i blagostanje naroda. Vjenčanja bogova i boginja, poznata i kao „sveti brak“ i „hijeros gamos“, bila su održavana kao ozbiljni vjerski obredi širom antičkog svijeta.

„Najstarija ljubavna pjesma na svijetu“ zapravo izražava suštinu vjerovanja i običaja starog Sumerskog carstva.

 

Zanima vas i ovo?