Lifestyle - Zdravlje

Kad je post opasan za organizam

Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina odreÄ‘ene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi). U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. Katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. 

 

Post teže podnose muškarci:

Nova studija otkriva da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje – dok muške živčane stanice brzo odumiru, ženske se trude očuvati energiju i ostati žive.

Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena - osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgraÄ‘ivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgraÄ‘uje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom. 
 

Rad za kompjuterom razvija žudnju za slatkim

Najpoznatiji eksperiment 'Minnesota Starvation Experiment' (1944) je imao za cilj otkriti najbolji način rehabilitacije izgladnjelih žrtava rata. Muškarci koji nisu htjeli u rat s oružjem, sudjelovali su u eksperimentu gdje su tijekom 6 mjeseci gladovanjem i radom izgubili 25 % tjelesne mase. Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). TakoÄ‘er, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne reakcije (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno. Stoga se kod izrazito pothranjenih osoba (primjerice kod teških oblika anoreksije) početno hranjenje uspostavlja vrlo oprezno, polako uz pomno motrenje krvnih parametara. 


Utjecaj povremenog gladovanja na lipide u serumu i homocistein 

Tijekom mjeseca Ramazana, muslimani gladuju od izlaska do zalaska sunca. Znanstveni časopisAnnals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije Ramazana, 21. dan i 20 dana nakon Ramazana. Rezultati su pokazali da nije došlo do značajne promjene u razini ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a, meÄ‘utim, HDL je bio povećan tijekom Ramazana i 20 dana kasnije, a razina homocisteina tijekom jednog mjeseca gladovanja bila je snižena. 

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizike za pojavu kardiovaskularnih bolesti. 



Utjecaj gladovanja na živčane stanice 

Kada je u pitanju održavanje mozga na životu čini se da je priroda odlučila da žene vrijede više od muškaraca. Naime, nova studija otkriva da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje – dok muške živčane stanice brzo odumiru, ženske se trude očuvati energiju i ostati žive. 


Studija je provedena na živčanim stanicama laboratorijskih miševa pa znanstvenici ističu da se rezultati možda ne mogu prenijeti na ljudski model, ali su svakako indikativni. 



Kada nije uputno postiti? 

Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima,te osobe s hipoglikemijskim krizama. 



Može li post produžiti životni vijek? 

Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život. 


Na temelju dosadašnjih saznanja može se samo zaključiti da je povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani svakako dobrodošlo u današnjim okolnostima – u svjetlu sve veće učestalosti debljine i brojnih civilizacijskih bolesti koje su izazvane pogrešnim odabirom hrane. 

Zanima vas i ovo?