Cooltura - Historijska čitanka

Ko je bio Hrelja Bošnjanin iz Novog Pazara?

”Vino pije Hrelja Bošnjanine, u Pazaru na bijeloj kuli…”

 

Ovim stihovima počinje jedna od mnogih narodnih epskih pjesama koja govori o Hrelji Bošnjaninu poznatom i kao Hrelja Krilatica i Hrelja od Pazara. Za ovog narodnog junaka vezuje se i prezime Ohmučević, mada je takvo mišljenje nastalo na osnovu pokušaja jedne porodice da se lažno pripišu Hrelji kao svome navodnom pretku i da potvrde svoje aristokratsko porijeklo i pravo na grb Ohmučevića.

Ono što bode oči prosječnom čitaocu ovih pjesama jeste podatak da je Hrelja Bošnjanin iz Novog Pazara. Pored Novog Pazara pronaÄ‘en je čak i grob odnosno sarkofag na kojem je napisano: ”rab Božji Stefan a zovom Hrelja”. Mnogi su tvrdili da grob pripada upravo Hrelji Bošnjaninu, dok neki srpski historičari tvrde da je historijski Hrelja živio mnogo južnije i da je bio vlastelin za vrijeme Cara Dušana.

Zašto je bitan taj pronalazak sarkofaga?

Srpski historičari tim pronalaskom žele sakriti činjenicu da su narodni pjevači u prošlosti pjevali o Bošnjanima iz Novog Pazara. Oni uporno tvrde da je legenda o Hreljinom Pazarskom porijeklu izgraÄ‘ena na osnovu pomenutog sarkofaga. Iako je sarkofag pronaÄ‘en mnogo kasnije nego što su nastale pjesme o Hrelji! Ili te pjesme jednostavno nisu stare onoliko koliko to oni tvrde?!
Ovo nas vodi u još jednu temu. Naime, ne mogu a da ne pomenem Filipa Višnjića, slijepog guslara od kojeg je Vuk Karadžić navodno zapisao veliki broj srpskih pjesama. Junački epovi o hrabrim ratnicima i njihovim ratovima koje pjeva slijepi narodni guslar. Zar vam ova priča nije poznata? Naravno da jeste, to je priča o slijepom pjevaču Homeru autoru Ilijade i Odiseje. Zašto je Vuk Karadžić ukrao ovu priču i ko je uopšte autor svih tih pjesama? Da li je Filip Višnjić uopće postojao (s’ obzirom da nema dokaza da jeste). Upravo je Vuk Karadžić jedan od najvećih kradljivaca i falsifikatora. Ukrao je bosančicu, izmijenio je i od nje napravio srpsko pismo. Ukrao je bosanski jezik, što je i sam priznao govoreći da je za osnovu jezika uzeo govor muslimana. Ukrao je bošnjačke izreke i pjesme. Pokušao je ukrasti pjesmu „Hasanaginica“, koju je bezuspješno pripisao Srbima. On je i jedan od idejnih tvoraca srpske fašističke ideje. Vuk je otac ideje da su svi južnoslovenski narodi na Balkanu zapravo Srbi. Koliko zla je ta ideja nanijela Bošnjacima a i drugim stanovnicima ovog krvavog Balkana, svima nam je poznato.

Još nešto je zanimljivo. Ako je latinica pismo kojim se originalno pisao latinski jezik, te arabica pismo kojim se piše arapski jezik, koji jezik se onda pisao bosančicom?! Da, to i jeste razlog zbog kojeg to pismo smeta našim komšijama.

Da se vratimo na Hrelju. U pjesmama on je često pobratim Kraljevića Marka, onog Marka koji se do smrti borio na strani sultana a protiv svoje kršÄ‡anske braće. Dok je u pjesmama predstavljen kao veliki borac protiv Turaka. Sa druge strane Hrelja se mnogo češÄ‡e bori sa lavovima i vilama nego li sa Turcima. A da li je i historijski Hrelja bio poput historijskog Marka možda nikada nećemo ni saznati.

Ko god da je autor tih pjesama, zamislite to vrijeme i tog autora koji pjeva na guslama o Bošnjaninu iz Novog Pazara i kako ni njemu a ni slušaocima ništa u toj pjesmi nije nejasno. Zapravo, sve je jasno kao dan. Bošnjanin iz Novog Pazara.

Zanima vas i ovo?