Cooltura - Knjigofil

FRANC KAFKA, CIJELI PROCES

”Mučan strah koji veje iz ove knjige je u pojedinim momentima je teško izdržati i kako se oprijeti osjećanjima: to progonjeno biće sam ja?” veli Andre Žid za Kafkin roman ”Proces”.

Više od 100 godina nakon nastanka cjelokupnog manuskripta je roman Franca Kafke ”Proces”(„Der Prozess“) – cause célèbre svjetske književnosti u 20. vijeku - izložen u muzeju Martin-Gropius-Bau u Berlinu. Stranica za stranicom je otvorena u onom slijedu i rasporedu kako ih je Kafkin prijatelj i opunomoćenik njegove zaostavštine, Maks Brod odrijedio. Berlinska izložba obnavlja poredak koji je bio izložen na istoimenoj izložbi „Der ganze Prozess“ u godini 2013. u ”Književnom muzeju moderne” (Literaturmuseum der Moderne) u Marbahu. Ovaj rukopopis je konačno pohranjen u ”Zbirci njemačkog književnog arhiva” u Marbahu, koji posjeduje i druge značajne rukopise Franca Kafke.

U neposrednoj blizini Gropiusbau u Štrezemanštrase 111, u broju 110, nalazio se hotel ”Askanski dvor”(Askanischer Hof).

U tom hotelu12. jula 1914.g. se zbio legendarni razgovor Franca Kafke sa Felise Bauer, kao i njenom sestrom Ernom i drugaricom Gretom Bloh, nakon kojeg je vjeridba Franca Kafke i Felise Bauer bila razlučena. Kafka je doživio ovaj susret kao nekakav ”sud u hotelu”, o čemu je docnije pisao u svome ”Dnevniku”. Tako se razvila ideja za roman. U avgustu 1914., nakon izbijanja Prvog svjetskog rata počeo je Kafka da radi na ovom rukopisu, koji je već u januaru 1915.bio najvećim dijelom okončan. Danas ovaj roman važi za Kafkino glavno djelo.

Sačuvanih 171 listova rukopisa protivreče predstavi da romani nastaju linearno i da ”pripovijedaju od početka do kraja”. Kafka, koji je bio pravnik u osiguravajućem zavodu ”Arbeiter-Unfall-Versicherungsanstalt“ pisao je čitavih šest mjeseci, koliko je radio na ”Procesu”, poglavlje za poglavljem u deset različitih, uglavnom sveskama od 40 stranica u tkzv. ”kvartnom formatu”. Prvi put je ovo djelo, koje je pripremio Maks Brod iz Kafkine zaostavštine, a koji je umro 1924.g., objavljeno u berlinskoj izdavačkoj kući „Die Schmiede“ 1925.g.

Izložba je dopunjena i filmom Orsona Velsa sa Antoni Perkinsonom, Žanom Moro i Romi Šnajder iz 1962.g., kao i fotografijama iz zbirke izdavača Klausa Vagenbaha, koju je priredio Hans-Gerd Koh. Uz to je izložen ”Proces” na 51 različitih jezika svijeta. Skupoceni autograf je 1988. kroz zajednički finansijski napor njemačke vlade, fondacije kulture saveznih pokrajina i same pokrajine Baden-Virtemberg na jednoj aukciji u Londonu kupljen za 3,5 miliona njemačkih maraka, što je u to vrijeme bio najskupoceniji aukcionarski autograf. Često je Kafka pisao istovremeno u različitim poglavljima, naporedo sa svojim zapisima u Dnevnicima i skicama za druge tekstove. Samo jedan dan nakon rada na ovom romanu, zapisao je u svoj Dnevnik: ” Uopšte nisam spavao. Popodne tri sata bez sna sam tupo ležao na kanapeu, preko noći isto tako. Ali to ne smije da me omete”. U januaru 1915.g. je Kafka prekinuo rad na ”Procesu”. U septembru 1915.g. je objavio nekoliko stranica u jevrejskom nedjeljnom listu „Selbstwehr“ (”Samoodbrana”). Godine 1920. je zaveštao cjelokupni rukopis svome prijatelju Maksu Brodu. Ali već 1921./22. Kafka je molio Broda da neobjavljene tekstove ”bez ostatka, nepročitane spali”. Brod nije uslišio ovu molbu, objavivši 1925.g., samo jednu godinu nakon Kafkine smrti, jedan izbor iz rukopisa ”Procesa”.

Dalja izdanja su sledila 1935. kao i 1946. Brod je konvolute mansukripta smatrao okončanim, tu i tamo na izvesnim mjestima korigovao navodne greške, usaglasio ortografiju i dopunio interpunkciju. Kada je Brod sredinom marta 1939., samo nekoliko sati prije ulaska vermahta u Prag, napustio grad, ponio je i manuskript ”Procesa” sa sobom. On je bio u Palestini u egzilu i rukopis romana je posle rata poklonio svojoj sekretarici i životnoj saputnici Ester Hofe. Ova se 1988.g. odlučila na prodaju rukopisa. U rečenoj širokoj aukciji, autograf je kupljen za Deutsche Literaturarchiv Marbach. Ovaj arhiv poseduje posle Bodleian Library u Oksfordu najznačajnije Kafkine rukopise. Riječ je o 171 listova, zgusnuto i brzo pisanim, sa mnogim ispravkama, precrtavanjima riječi i mrljama mastila – jednom od najpoznatijih rukopisa svetske književnosti. Pod nazivom ”Franc Kafka. Ceo Proces”, ovaj slavni, nedovršeni roman se sdaa može videti u originalu u Berlinu. ”To je kao da gledamo preko Kafkinog ramena” veli intendant Tomas Oberender pri otvaranju izložbe u Martin-Grpopjus muzeju.

U trima prostorijama su u specijalno za ovu izložbu sačinjenim vitrinama izložene 171 stranica rukopisa. U jednoj vitrini je izložen model pisaće mašine na kojoj je Kafka pisao/kucao i u jednoj različita izdanja ovog romana u knjižarama od Buenos Airesa do Ulan Batora u prevodima na kineski, urdu, hindi, arapski, mogolski ili baskijski i mnoge druge. Na sreću Maks Brod je ignorisao Kafkin verdikt da spali autograf ”Procesa”. Suverenost autora, podučava nas ovaj prominentni primjer, zavisi od suverenosti čitalaca. Ovaj roman je jedan od najpoznatijih romana 20.veka ne samo u Njemačkoj, već i cjelokupnoj svjetskoj književnosti. Samo Prust i Džojs dosežu svojim djelima sličnu popularnost. Ovaj roman je vazda nove generacije nadahnjivao i zastrašivao. Svim ljubiteljima književnosti preporučujemo ovu jedinstvenu izložbu. Izložba će biti otvorena do 28. avgusta ove godine. Adresa muzeja glasi: Martin-Gropius-Bau, Kreuzberg, Stresemannstraße 111, Berlin.

Zanima vas i ovo?