Scitech - Nauka

Na Saturnu i Jupiteru pada "dijamantska kiša"?

Svjetlosne oluje pretvaraju metan u čaÄ‘, odnosno karbon, koji tokom pada postaje sve čvršÄ‡i, pretvarajući se u komade grafita, a potom u dijamante. Ovaj "kameni grad", kad padne na površinu planete, na kraju se ponovo otopi, tvrde američki naučnici koji su do tog zaključka došli na osnovu najnovijih proračuna, a predstavili su ih na nedavnoj godišnjoj konferenciji o astronomiji.

"Ljudi me pitaju: Na osnovu čega to možeš da kažeš? Sve se svodi na hemiju. I mislimo da smo prilično sigurni", kaže dr Kevin Bejnis sa Univerziteta u Viskonsinu.

Najveći od tih dijamanata, procjenjuju američki naučnici, ima prečnik oko jednog centimetra.

"Dovoljno je velik da ga stavite na prsten, samo što, naravno, nije izbrušen", kaže Bejnis.

Ovaj naučnik, koji radi i u jednoj od NASA laboratorija, primjećuje da je riječ o dijamantu veličine na koju bi "i Elizabet Tejlor bila ponosna".

Zaključak tima naučnika je da na Saturnu nastaje oko 1.000 tona dijamanata godišnje! Na konferenciji Američkog astronomskog društva u Denveru, u državi Kolorado, Bejnis je predstavio rezultate do kojih je došao na zajedničkom projektu sa Monom Delicki, naučnicom iz Kalifornije.

Već dugo se vjeruje da su Uran i Neptun pravi "rasadnici" dragog kamenja, a za Saturn i Jupiter se vjerovalo da nemaju odgovarajuću atmosferu.


Bejnis i Delicki analizirali su posljednje prognoze temperature i pritiska u unutrašnjosti tih planeta, kao i nove podatke o ponašanju karbona u različitim uslovima. Zaključili su da velike dijelove dvije gasne planete, naročito Saturn, "zapljuskuju" stabilni kristali dijamanata.

"Sve počinje u višoj atmosferi, u zonama oluja, gdje svjetlost pretvara metan u čaÄ‘. Dok čaÄ‘ pada, pritisak se povećava i čaÄ‘ se pretvara u grafit, onakav kakav imamo u olovkama. Do dubine pada od 6.000 kilometara, komadi grafita očvrsnu u dijamante - čvrste i nereaktivne", naveli su Bejnis i Delicki.

Dijamanti padaju još 30.000 kilometara, što je oko dva i po raspona Zemlje, i kad stignu u te ekstremne dubine, pritisak i temperatura su toliko pakleni da nema šanse da dijamanti mogu ostati u čvrstom stanju.

"Veoma je neizvjesno šta se dešava sa karbonom na tim dubinama", dodaje Bejnis.

Rezultati do kojih su došli američki naučnici još nisu verifikovani u stručnoj javnosti, ali stručnjaci koje je kontaktirao BBC kažu da dijamantsku kišu na Saturnu i Jupiteru ne bi trebalo odbacivati kao mogućnost, iako mnogi smatraju da jednostavno nema dovoljno podataka o sastavu samih planeta - da bi se uopšte moglo izračunati.

 

 

Izvor: nezavisne.com

 

Zanima vas i ovo?